Jedno od najsnažnije pogođenih gospodarstava je ono u kulturnoj i kreativnoj industriji, a kako su se posljedice 2020. godine odrazile na prihode ovog sektora otkrio nam je Krešimir Partl , državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija RH.
U kakvoj su se situaciji našle kulturne i kreativne industrije u 2020.godini?
Prije nekoliko dana smo mogli vidjeti studiju koju je pokrenula Europska asocijacija autora. Ona je pokazala koliki je pad kulturne i kreativne industrije na razini Europske unije. Tu govorimo o brojkama od preko 30% pada u različitim djelatnostima, audiovizualnim i kino prikazivačkim industrijama , glazbenoj industriji, dakle cijelom jednom spletu kreativnih industrija koje ovise o publici i okupljanjima.
Kultura se našla u goroj situaciji od turizma?
Pa ova studija pokazuje da u biti najveći pad prometa je u toj industriji , prvenstveno zato što ta industrija počiva na planiranju. Dakle bilo kakva događanja poput koncerata, velikih filmskih festivala ili kino prikazivačke industrije u biti baziraju se na dugoročnom planiranju.
Kino prikazivačka industrija ovisi o broju snimljenih filmova i o njihovim distribucijama, dok glazbena industrija po pet-šest mjeseci nekakve događaje mora planirati . U ovim okolnostima vrlo je teško išta planirati ne samo u Hrvatskoj nego na razini Europske unije zbog toga što pandemija ima jedan nepredvidljivi tijek.
Što onda reći za izvedbene umjetnosti odnosno kako im pomoći?
Ministartsvo kulture i medija je od ožujka 2020.godine krenulo s nizom mjera , gdje smo osjetili da postoje najveći problemi u realizacijama, pa smo tako krenuli prvo u pomoć samostalnim umjetnicima i nezavisnim profesionalcima. Oni su praktički preko noći izgubili svoje prihode zbog tadašnjeg zatvaranja kazališta, galerija i svega onoga što njima treba da bi obavili svoj djelatnost. Stoga smo išli prvo s pomoćima tom djelu kulture , a nakon toga krenuli smo s programom potpore putem kreditnih linija gdje smo osigurali preko 300 milijuna kuna , gdje je država 100% jamac kako bi cijeloj kreativnoj industriji pomogli u smislu likvidnosti.
Nakon toga napravili smo i poduzetništvo u kulturnim industrijama gdje smo omogućili prilagodbu na ovu situaciju, zatim smo putem Europskog socijalnog fonda išli u online kulturu , kasnije smo napravili komplementarni natječaj u okviru ministarstva . Dakle sve neki vidovi kako bi se kultura pokušala prilagoditi jednoj situaciji u kojoj se možda, a vidimo kroz ovu studiju nemoguće prilagoditi jer neke stvari jednostavno nisu moguće u digitalnom obliku.
Što smo naučili iz koronakrize?
Naučili smo da je kulturna i kreativna industrija vrlo fragilna u situacijama kakva je ova. S druge strane nismo se mogli za to pripremiti niti mi , niti cijeli svijet jer je jednostavno zatečeno nečime što se nikada prije nije dogodilo. Ono što je po meni sada najbitnije u ovom trenutku to je osmisliti strategiju izlaska iz pandemije, Dakle kako cijelom kreativnom sektoru pomoći da preživi. Jer problem je ako se veliki dio ljudi koji u tome sudjeluju prestanu time baviti kako će se cijela stvar nastaviti. Bitno je da ti ljude prežive, da im pomognemo na sve oblike kao što sam i naveo , ali i dalje da se osmisli strategija kako da oni u biti zadrže poslovanje da jednom kada ovo prestane mogu početi raditi. To prije svega možemo u Hrvatskoj putem Europskih fondova što se upravo u ovom trenutku i radi na programiranju „Recovery fonda“ kroz nacionalni program oporavka da im se omogući nekakva likvidnost i prilagodba novom digitalnom dobu, kako bi bili konkurentni jednom kad se izađe iz ove pandemije.
Kada možemo očekivati fazu oporavka?
Faza oporavka će naravno biti tijekom ove godine. Mi u ovom trenutku radimo na tom programiranju, naravno to je pitanje cijele Europske komisije. Vidjeli smo da je Europski parlament suglasan u tome da se 2% sredstava koja su osigurana kroz „Recovery fond“ upravo mora uložiti u kulturni i kreativni sektor i zbog podataka koja je ova studija da on otprilike 4,4% pridonosi BDP-u Europske unije , podatak da on zapošljava preko 17 milijuna ljudi i da je to jedan od najpropulzivnijih sektora uopće industrije.
Koliko umjetnika u Hrvatskoj treba pomoć Ministarstva?
Kada govorimo o samostalnim umjetnicima što se tiče onih koji su u sustavu doprinosa odnosno kojima država plaća doprinose , njih ima 1400. Za nezavisni dio profesionalaca nemamo konkretne podatke jer ne znamo koliko ih ima, za njih imamo podatke koliko se njih nama javilo , otprilike njih 600-700 koji su konkurirali za sredstva za pomoć koje je Ministarstvo dodjeljivalo umjetnicima, a koji su ostali bez angažmana.
Ono što smo mi također ove godine krenuli jest s mjerom da se pomogne samostalnim umjetnicima koji su u sustavu doprinosa i nezavisnima koji su bez angažmana za dva mjeseca , a onda ćemo kroz daljnje „ad hoc“ natječaje pokušavati stimulirati da se kultura događa u tim ograničenim uvjetima, a vjerujemo da će uz priljev većeg broja cjepiva i procjepljivanjem stanovništva i ljetnim vremenom ipak malo skupa popustiti i da će se zbog toga moći odvijati.
Kako vratiti publiku na koncerte i u kazališta?
Vidjeli smo u ovoj studiji koliko je ispitanika reklo da ima sada veliki strah i zazor od javnih okupljanja, a koliko njih misli u postotku da to neće nikada proći. Dakle jednom kad ova pandemija stane sigurno će trebati poduzeti nove aktivnosti koje će ministarstvo prije svega inicirati zajedno sa strukovnom udrugama da se publika vrati i da se osigura nekakva sigurnost prilikom tih okupljanja. Također bih rekao da zajedno sa gospodarskom komorom već neko vrijeme radimo na nečemu što smo nazvali „covid safe aplikacija“ , nešto što je Belgija u jednom periodu napravila gdje bi u principu svaki organizator putem žive aplikacije mogao ispuniti jedan upitnik u kojem bi mu nakon toga izbacilo u kojem postotku je okupljanje sigurno. Dakle nešto što bi sigurno privuklo ljude i kada prođe ova situacija željet će se osjećati sigurno na nekom događanju.