Dvotjednik Vijenac pokrenuo je u izdanju Matice Hrvatske 1869. godine August Šenoa , a za njega su tada pisali brojni hrvatski književnici poput A.G. Matoša i drugih. Na Božić 1993.godine nakon duge pauze, realizirano je njegovo obnovljeno izdanje, čija se 30. obljetnica proslavila u najstarijoj kulturnoj instituciji u državi Matici Hrvatskoj.
“Kao što je utemeljenje Vijenca imalo prekretničku ulogu za hrvatski nacionalni identitet tako se i njegovo jedno od gašenja dogodilo u prekretničkim trenutcima” rekla je tim povodom ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek
Predsjednik Matice Hrvatske Miro Gavran dodao je “kako je upravo značaj Vijenca u tom periodu bio taj što se upravo ondje moglo problematizirati o kulturi, znanosti, i umjetnosti kada je trećina teritorija te 1993. godine bila okupirana.”
“Mi slavimo taj Vijenac koji je izašao u sred rata , na Božić samo 1993-godine i glavni urednik je bio Slobodan Prosperov Novak, a predsjednik Matice Vlado Gotovac. Već 30 godina svaka dva tjedna donosimo obilje informacija iz kulture, kritiku i kroniku kulturnog života i odgovaramo na ključne izazove našeg vremena” istaknuo je Goran Galić, glavni urednik dvotjednika Vijenac
Vijenac je uređivalo devet urednika i njihovih novinara i stručnih suradnika, a danas u području umjetnosti, kulture i znanosti , a za njega pišu brojna zvučna imena poput Nives Opačić, akademika Stjepana Damjanovića, Josipa Bratulića, Mirka Planinića dekana PMF-a, književnika Gorana Tribusona i Pavla Pavličića i brojnih drugih. Riječ je o vodećim ljudima hrvatske kulturne scene koji zajedno promišljaju kulturu i pokazuju koliko je kultura važna.
Uz sadržaj i suradnike Vijenac se s godinama i vizualno prilagođavao vremenu tiskanja. To se najbolje vidi na izložbi “30 godina novog Vijenca 1993.–2023.” koja prikazuje izdanja od prvog broja , pa sve do zadnjeg, koji je svojevrsno posebno izdanje povodom obilježavanja ovog značajnog jubileja.
“Mi smo sada za ovu obljetnicu napravili redizajn, osvježili smo malo naš logo , list je u suvremenijem grafičkom izdanju i uvijek se trudimo prilagoditi sebi i novim tehnologijama, ali ostati svoji.Znači njegovati ono pravo izvorno novinarstvo, analitički pristup, dublji pristup temama i mislim da se po tome Vijenac razlikuje od drugih medija” dodao je Galić.
I na kraju treba dodati kako Matica hrvatska danas broji oko 4 000 članova u 123 ogranka. Godišnje objavljuje uz dvotjednik Vijenac i tridesetak knjiga, te časopise Kolo, Hrvatska revija i Prirodoslovlje. Matičini ogranci samostalno objavljuju nekoliko stotina knjiga I dvadesetak časopisa godišnje, te je izdavačka aktivnost jako važan dio njezina djelovanja.
