Portal Stilistika, koji uređuju članovi Katedre za stilistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, objavio je četiri nove besplatne e-knjige: Kratku stilistiku Ivana Filipovića, Izabrane stilističke spise Krunoslava Pranjića, O britkosti Ivana Markovića i Šrajbenzi spiku. Stilovi hrvatske žargonske i žargonizirane proze 1990-ih i 2000-ih Nikole Košćaka.
Udžbenik Kratka stilistika za gradjanske i višje djevojačke škole, izvorno tiskan 1876. godine, jedan je od kamena temeljaca hrvatske stilistike. To djelo upućuje na razvoj te discipline i mjesto koje je ona zauzimala u začecima moderne hrvatske filologije s jedne te na razvoj pojedinih stilističkih i retoričkih koncepata (nauk o figurama, začeci funkcionalne stilistike, razdioba tekstnih vrsta) s druge strane. Reizdanje Kratke stilistike nakon točno 142 godine čini Filipovićevu knjigu univerzalno dostupnom, svjedoči o zavidnoj povijesti discipline te današnjim filolozima i pedagozima otkriva spoznajne uvide i izlagačke standarde jedne epohe koja se s našom po malo čemu može uspoređivati.
Izbor iz djela nenadmašnog stilističara i stilista Krunoslava Pranjića načinila je Đurđica Garvanović-Porobija. U nj je uvrstila 20 rasprava raspoređenih u tri cjeline: »Pranjićev stilistički koncept i njegov razvoj«, »Ekskurzi – istraživanja stilističkih granica i slobode« i »Stilističkom analizom do uzbudljiva čitanja«. Tako koncipiranim izborom priređivačica je podsjetila stručnu javnost da je Krunoslav Pranjić po svome značaju bio troje: znanstvenik/ stilističar, sveučilišni profesor/ pedagog i humanist te da su njegove minuciozne stilističke analize združivale autore poput A. G. Matoša, Ive Andrića, Miroslava Krleže, Franje Petrića, fra Grge Martića, Stjepana Ivšića, Ivana Slamniga i dr.
U studiji O britkosti Ivana Markovića, u kojoj se susreću polemički i filigranski filološki diskurz, autor pretresa stavove o hrvatskome jeziku i hrvatskim jezikoslovcima unazad 170-ak godina kako su ih 2017. u trima prigodama iznijeli hrvatski pisci i kolumnisti Boris Dežulović i Miljenko Jergović. Pokazuje se da njihove britke kolumne i komentari nerijetko proturječe sami sebi, ali i da postojeća fundamentalna filološka istraživanja nisu zadovoljavajuća. Ono što Marković spočetka zamjera piscima, nakraju zamjera filologiji i filolozima.
Knjiga Šrajbenzi spiku Nikole Košćaka donosi stilistička istraživanja odabranih tekstova hrvatske fikcijske pripovjedne proze 1990-ih i 2000-ih – autora V. Ivančića, E. Popovića, B. Radakovića, R. Perišića, D. Šimprage, V. Bulića, T. Kulenovića, S. Mraovića i I. Balenovića – u čijim stilovima nezaobilaznu ulogu ima žargon (sleng). Korpus čine kratke priče i romani s generacijski, svjetonazorski i jezično srodnim likovima, pa i pripovjedačima, mlađim urbanim muškarcima, u većoj ili manjoj mjeri društvenim marginalcima ili autsajderima, čiji su identiteti uvelike određeni hrvatskim devedesetima.
Izvor: www.stilistika.org
