Proza poput simfonije

Marina Šur Puhlovski autorica je iza koje su brojni eseji, pripovijetke, kratke priče, dnevnički zapisi i romani. Rado je čitana, a o njenom pisanju osim čitateljskog interesa svjedoče i nagrade za eseje i kratke priče, a 2018. godine njezinom je romanu Divljakuša izdavačka kuća VBZ dodijelila titulu za najbolji neobjavljeni roman.

Upravo VBZ i izvršna urednica Sandra Ukalović donose novu zbirku priča iz autoričina pera. Dvadeset priča raspoređeno u pet cjelina smjestilo se između korica zbirke naslovljene Treći život druge violine. U zbirci se junakinje i junaci susreću sa životom samim, njegovom prolaznošću i smrtnošću jer život nije beskonačan kako se čini i nemamo prilika koliko bismo htjeli. Teško ga je spoznati, a brojne su situacije u kojima se nađemo i propitujemo njegov smisao. Njezini su likovi živi, od krvi i mesa, ponekad se protiv života bune, a ponekad mu se prepuštaju. Ona obraća pažnju na detalje, stil brusi da izvrsno dočarava ugođaj i smješta likove u prostor i vrijeme, oživljavajući ih perom tako da se svi u njima mogu pronaći, da mogu s njima promišljati i da ostavljaju trag. Iako priče na trenutak mogu djelovati sumorno, turobno, pa čak i s dozom nelagode, autorica opet ostavlja prostora za promišljanje, rast i dozu optimizma. Likovi su to koji postavljajući sebi brojna pitanja i snalazeći se u kovitlacu života, u čitatelju nalaze supatnika i suputnika, a autorica stvara svijet koji će čitatelja u potpunosti upiti, propitati i osvijestiti. Priče su to o ljudima, životima i emocijama koje pokazuju iskrenu i neuljepšanu moć života, snagu koju imamo, ali i situacije u kojima ju gubimo, prikazane na gotovo poetski način, uz prepoznatljiv autoričin stil.

Što je sudbina, u kojim sve oblicima postoji ljubav i što je život, morat ćete pročitati da saznate, a ova je zbirka nepobitan dokaz da Marina Šur Puhlovski vješto barata perom i da je jedna od prvih instrumenata u hrvatskom književnom orkestru.