2021.godina proglašena je Godinom čitanja no s obzirom na virusnu pandemiju nekako i to pada u zaborav. U 2020. godini bilježi se rekordan broj kupovine knjiga , građani žele čitati svoje knjige u udobnosti vlastitog doma, raste internetska prodaja , a nakladničke kuće nude razne akcije i popuste, raste i broj čitanosti.  Sve je išlo u smjeru toga kako je virusna pandemija zaobišla ovaj sektor , no je li uistinu?

 

Statistički podaci koje je za Zakladu nakladnika i knjižara i Hrvatsku gospodarsku komoru provela Kvaka – Ured za kreativnu analizu, kažu drugačije:

 

 

Podaci pokazuju da su hrvati u 2011. i 2018.godine najviše čitali i to čak njih 56 % , a prošle godine smo se počeli približavati toj brojci. No nemogućnost održavanja predstavljanja knjige, otkazivanje najposjećenijeg sajma knjiga Interlibera , ne sigurnost boravka u prostorijama u kojima borave druge ljudi , ali i manjak online književnog sadržaja , pokazuje i pad čitanosti u ovoj godini.

 

Nešto manje od 50 posto građana je pročitalo jednu knjigu u zadnjih godinu dana! Najviše čitaju visokoobrazovane žene ili osobe koja živi na području Istre i Kvarnera.

 

“Najzanimljivije kad se pogledaju istraživanja, koja su se radila u bivšoj državi još od 70- ih i tada je bilo isto, dakle 50 posto ljudi čita, 50 posto ljudi ne čita. Možemo govoriti da li je čaša polupuna ili poluprazna, ja bih radije rekao da je polupuna. Ako gledamo po nekim skandinavskim zemljama, zemljama sjevera Europe ,tamo su te statistike puno bolje, to je 70, 80 posto” rekao je tim povodom Seid Serdarević – glavni urednik Nakladničke kuće

 

Hrvati osim stranih , sve više kupuju i domaće autore. Elektronske knjige čita 30 % građana, većinom studenti i učenici, no samo 24 % čitatelja e-knjiga i kupuje elektronička izdanja koja čita. Knjige najviše kupujemo na Interliberu , raznim Pop up knjižarama, predstavljanjima , ali i u mjesecima u kojima smo najopušteniji , uoči Božića i godišnjeg odmora. Drugim riječima otkazivanje navedenog utječe i na čitanost. Sve se svelo na online ponudu i prodaju.

 

“2017. smo imali krah knjižarstva i kad se to zbroji to je bilo nekakvih 50 knjižara koji su bili u transformaciji ili nestanku i ove godine mogu reći da je od devetog mjeseca 2020. do evo osmog mjeseca 202.1 otvoreno osam novih knjižara, gdje nikad nije bila knjižara ” dodaje   Seid Serdarević – glavni urednik Nakladničke kuće

 

 

 

Financija i interesa za prodaju ima , ali odlukama stožera građani se s razlogom pitaju čitaju isključivo ljudi koji su se cijepili. Naime 43. međunarodni sajam knjiga Interliber će se održati od 9. do 14. studenog 2021. na Zagrebačkom Velesajmu, a za ulazak će Vam biti potrebna Covid potvrda ili negativan test , bilo da ste izlagač ili kupac.

 

Kako se ističe u najavi ” U sigurnom okruženju i zajedničkim odgovornim ponašanjem ponovo ćemo svijetu dodati malo “boje” i postaviti magičnu bajku Interlibera na pozornicu najvažnijih kulturnih događaja ove jeseni.”

 

Manji izdavači koji se nisu cijepili , a kojima je ovo jedinstvena prilika za pokazati što su izdali ,  ističu da iznos od 6000,00 kuna koliko moraju platiti na najam štanda , uz već sada 50 % manji dolazak posjetitelja, jednostavno nije isplativ.

 

Ulažemo li dovoljno u kulturu čitanja ne samo za ove , već i nadolazeće generacije, pokazat će upravo ostatak ove godine. Jedno je sigurno sektor knjižarstva se suočava s mnogim nedaćama.