Tiskara, knjižara, žene i politika

Kak je zgorel presvetli Trombetassicz i Mogla bi se zvati Leda dva su naslova koje je izdala Hena com, a da su iz pera Marka Gregura. Pisac je to koji je dobitnih više nagrada, a njegova poezija i proza objavljuje se u stranim časopisima te je uvršten u Sandorfovu antologiju mladih prozaika. Hena com još je jednom izdavač, a Kruno Lokotar urednik najnovijeg proznog ostvaraja Marka Gregura, romana Vošicki.

Roman Vošicki romansirana je biografija Vinka Vošickog, češkog doseljenika i poznatog koprivničkog zaljubljenika u knjigu, izdavača i zaljubljenika u pisanu riječ koji je objavljivao djela Miroslava Krleže, Augusta Cesarca i Karla Maya. Pratimo njegov život i rad, ideale i sukobe u burnim političkim i ljudskim vremenima, od njegova doseljenja u Koprivnicu 1909. do smrti 1957. godine. Iako je umro u klijeti, osiromašen i zaboravljen, njegova je ljubav prema knjigama i knjižarstvu ostala za sva vremena. Marko Gregur napisao je opsežan roman dostojan takvog zaljubljenika u knjigu koji je potkrijepljen fotografijama, prikladnim fontovima, ali i temeljen na opsežnom istraživanju i suradnji koju je autor imao s obitelji i poznavateljima lika i djela Vinka Vošickog. U romanu se isprepliću fikcija i fakcija u izvrsnom omjeru, stvarajući tako romansiranu biografiju koja se čita u dahu. Autor isprepliće prošlost i sadašnjost, dokumente i opažanja, u rečenice stapa dijalekt, njemački i češki oblikujući djelo bogato na jezičnoj, stilskoj i sadržajnoj razini. Brojni su tu pamćenja vrijedni citati o knjigama, rječnik manje poznatih izraza, ali prije svega roman čine živopisni likovi prepuni emocija, doživljaja i pamtljivih trenutaka, a ne treba izostaviti i gotovo literariziranu Koprivnicu koju čitatelji također mogu upoznati ili prepoznati na stranicama romana. Jednostavan stil i bogati te živopisni, a čitki opisi prepoznatljivi su za autorovo pero i zato je ovaj roman još jedan izvrstan prozni ostvaraj.

Marko Gregur napisao je roman koji bi i sam Vinko Vošicki vjerojatno vrlo rado tiskao jer vjerno pripovijeda priču o čovjeku koji je u životnim obratima, političkim previranjima i ratnim vihorima uvijek od svega najviše volio knjige jer od knjiga rasteš i trebaju ti kao prirodi kiša.