Mala osoba u pozadini velikih događanja, Lastočka odrasta u Kišinjevu u Moldaviji, a njezino odrastanje obilježavaju siromaštvo i bijeda, neuzvraćena ljubav, bolest i stalna borba između dva jezika – rumunjskog i ruskog. Kišinjev je multikulturalan i dvojezičan, grad u kojem „zgrade, drveće, semafori, čak i kante za smeće, čak i rupe na cesti govore ruski”, a obitelji govore rumunjski. Lastočka gotovo cijelo jedno desetljeće na ulici skuplja boce, uči varati, braniti se i snalaziti u tom svijetu nasilja i bijede, iz kojeg izlaz vidi u obrazovanju. Stanovnici njezina dvorišta, dobrodušni „mali” ljudi koji čine kontrastan i slikovit svemir, dio svoje topline prenose i na Lastočku i postaju njezina nova obitelj. No bol zbog roditeljskog napuštanja i pitanja na koja ne zna odgovore nikada je ne prestaju proganjati.
„Poslije koliko uspomena čovjek postane alkoholičar, poslije koliko se izdaja skameni srce djeteta?” – Vrt od stakla
Na zadivljujući način, prizor za prizorom, čitatelju se otkriva svakodnevni život djeteta žrtve, žene i majke, sa svim njegovim okrutnostima i ljepotama. Vrt od stakla po mnogočemu je roman čitave ženske generacije i stilsko remek-djelo, autentična priča o identitetu, različitosti, borbi i usudu i pronalaženju svog mjesta u svijetu.
