Opera “Ero s onoga svijeta” proslavit će 700. izvedbu na sceni HNK u Zagrebu

 

U srijedu, 10. siječnja 2018. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu jedna od najatraktivnijih domaćih opera Ero s onoga svijeta proslavit će 700. izvedbu.

 

Jakov Gotovac ovu je operu počeo skladati prema libretu Milana Begovića 1932., a dovršio ju je 1935. godine. Iste je godine djelo doživjelo praizvedbu (2. studenoga) i od tada je gotovo konstatno sastavni dio zagrebačkoga opernog repertoara i repertoara svih hrvatskih nacionalnih kuća.

 

Izvedba Opere “Ero s onog svijeta” iz 1992.godine – Bojan Šober i zbor Opere. Fotografija: Radomir Sarađen

 

Opera Ero s onoga svijeta ubrojena je među najuspjelije slavenske komične opere koja je doživjela izvedbe u više od stotinu inozemnih kazališnih kuća dok je libreto opere preveden na bugarski, češki, engleski, njemački, talijanski, finski, mađarski, slovački i slovenski jezik.

 

Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju Eru zaštitnim znakom hrvatske opere, koji prenosi pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojene.Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića prepunim duhovitih i domišljatih stihova.

 

Izvedba Opere “Ero s onog svijeta” iz 1992.godine – Gordana Marić Šir / Fotografija: Radomir Sarađen

 

Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava pronaći djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan.

 

Posljednja inscenacija Ere s onoga svijeta u režiji Krešimira Dolenčića premijerno je izvednena 9. svibnja 1992. godine pod ravnanjem Lorisa Voltolinija, u scenografiji Dalibora Laginje, kostimima Inge Kostinčer koje je obnovila Dženisa Pecotić, oblikovanju svjetla Vladimira Kazde, koreografiji Margarete Froman koju je prenio Zvonimir Reljić i scenskome pokretu Ioana Barbua te je od tada dio repertoara Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

 

U povodu velike obljetnice, ravnatelj Opere zagrebačkoga HNK, maestro Nikša Bareza izjavio je:

„Doživjeti 700. izvedbu zaista je imozantan podatak. U opernom repertoaru postoje opere koje su vječno na repertoaru (spomenimo kao primjer Verdijeve opere Rigoletto, Trubadur, Traviata), opere koje nakon praizvedbe nestaju sa repertoara, opere koje se u pojedinim vremenskim periodima obnavljaju pa ponovno nestaju sa repertoara… No, specifičnost je Ere da je djelo nastalo u 20. stoljeću te da je izrazito nacionalno obojeno i u svom libretu i u melosu. To bi naoko moglo ograničiti izvedbenu popularnost i širinu izvedbi toga djela no u slučaju opere Ero s onoga svijeta to se nije dogodilo. Možemo sa ponosom i zadovoljstvom konstatirati da je Ero ostao neprestano na repertoaru od svoje praizvedbe te da nije izgubio svježinu i neposrednost što je odlika iznimno malog broja djela, ali i potvrda genijalnog stvaralačkog procesa Jakova Gotovca.“

 

Izvedba Opere “Ero s onog svijeta” iz 2004.godine – Mićo Miljenko Đuran i Marko Ivica Trubić. / Fotografija: V.Pondelak

 

Svečanom, 700. izvedbom dirigirat će Zoran Juranić, a nastupit će Stjepan Franetović, Valentina Fijačko, Dubravka Šeparović, Siniša Štork, Ljubomir Puškarić, Neven Mrzlečki, Ana Zebić Kostel uz članove Zbora, Baleta i Orkestra HNK u Zagrebu.

 

Izvor: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu