Nominacije predstava i izuzetnih umjetničkih ostvarenja za Nagradu hrvatskog glumišta 2019. g.

Zorana Vukić

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika objavilo je nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta u svim kategorijama: za Dramu, Operu i Balet. Konačnu odluku o dobitnicima nagrada žiriji će donijeti 24.studenog 2019.g, kada će nagrade biti i uručene dobitnicima, na svečanoj dodjeli u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

 

 

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLIJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini – DRAMA

Nominirane:

  1. “Emet” Ivane Šojat u režiji Same M. Streleca i produkciji Hrvatskog narodnog
    kazališta u Osijeku;
  2. “Kabanica” Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Vinka Radovčića i koprodukciji
    Udruge za kulturu i umjetnost DRAMA PLUS i Hrvatskog narodnog kazališta
    Zadar;
  3. “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog
    dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

Za najbolje redateljsko ostvarenje – DRAMA

Nominirani:

  1. Saša Anočić za režiju predstave “Kiklop” Ranka Marinkovića u produkciji
    Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
  2. Nenni Delmestre za režiju predstave “Kušnja” Arthura Millera u produkciji
    Hrvatskog narodnog kazališta Split;
  3. Marina Pejnović za režiju predstave “Geranium” Iva Vojnovića u produkciji
    70. Dubrovačkih ljetnih igara.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja – DRAMA
Glavna ženska uloga

Nominirane:

  1. Mila Elegović za ulogu Gradonačelnice u predstavi “Cabaret preko veze” autora i
    redatelja Ivana Lea Leme u koprodukciji Kazališta Moruzgva iz Zagreba i
    Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
  2. Olga Pakalović za ulogu Olge u predstavi “Konstelacije” Nicka Paynea u režiji
    Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba, Osječkog ljeta kulture 2018. i
    Gradskih galerija Osijek;
  3. Ana Marija Veselčić za uloge u predstavi “Domaši” autorice i redateljice Ane
    Marije Veselčić u koprodukciji Gradskog kazališta lutaka Split i Umjetničke
    akademije u Splitu.

 

Glavna muška uloga

Nominirani:

  1. Franjo Dijak za ulogu Melkiora u predstavi “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji
    Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
  2. Siniša Popović za ulogu Oca u predstavi “Susret” autorice i redateljice Nine
    Mitrović u produkciji Teatra Exit iz Zagreba;
  3. Rade Šerbedžija za ulogu Georgea u predstavi “Tko se boji Virginije Woolf”
    Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički i koprodukciji Kazališta Ulysses iz
    Zagreba i Beogradskog dramskog pozorišta.

 

Sporedna ženska uloga

Nominirane:

  1. Vlasta Ramljak za ulogu Omame u predstavi “Doljnjodravska 11” Drage Hedla u
    režiji Zlatka Svibena u produkciji Osječkog ljeta kulture 2019. i izvedbi ansambla
    Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
  2. Mirej Stanić za ulogu u predstavi “Posljedice” autora i redatelja Romana Nikolića
    u koprodukciji Udruge Arterarij iz Zagreba i Kazališta Marina Držića iz
    Dubrovnika;
  3. Dijana Vidušin za ulogu Vivijane u predstavi “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji
    Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

Sporedna muška uloga

Nominirani:

  1. Živko Anočić za ulogu Uga u predstavi “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji
    Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.
  2. Pere Eranović za ulogu Nerona u predstavi “Kaligula / Britanik” Alberta Camusa /
    Jeana Racinea u režiji Gorana Golovka i produkciji 65. Splitskog ljeta;
  3. Romano Nikolić za ulogu Harona u predstavi “Geranium” Iva Vojnovića u režiji
    Marine Pejnović i produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – DRAMA

Ženska uloga

Nominirane:

  1. Dajana Čuljak za ulogu Laure u predstavi “Tulum u samostanu” Michaela
    Wynnea u režiji Aide Bukvić i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta
    Komedija;
  2. Ivana Gulin za ulogu u predstavi “Mladež bez Boga” autora i redatelja Boruta
    Šeparovića po motivima istoimenog romana Ödöna von Horvátha, inspiriran
    djelom Franca Bifa Berardija “Heroji” u koprodukciji Zagrebačkog kazališta
    mladih, Montažstroja i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i za ulogu Melite
    u predstavi “Leda” Miroslava Krleže u režiji Borisa Svrtana i produkciji Hrvatskog
    narodnog kazališta u Šibeniku;
  3. Matea Marušić za ulogu Laure Wingfield u predstavi “Staklena menažerija”
    Tennesseea Williamsa u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Gradskog kazališta
    „Joza Ivakić“ Vinkovci.

 

Muška uloga

Nominirani:

  1. Ugo Korani za ulogu u predstavi “Mladež bez Boga” autora i redatelja Boruta
    Šeparovića po motivima istoimenog romana Ödöna von Horvátha, inspiriran
    djelom Franca Bifa Berardija “Heroji” u koprodukciji Zagrebačkog kazališta
    mladih, Montažstroja i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu;
  2. Ivan Pašalić za ulogu u predstavi “Mladež bez Boga” autora i redatelja Boruta
    Šeparovića po motivima istoimenog romana Ödöna von Horvátha, inspiriran
    djelom Franca Bifa Berardija “Heroji” u koprodukciji Zagrebačkog kazališta
    mladih, Montažstroja i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu;
    3. Mateo Videk za ulogu Ivana u predstavi “Huddersfield” Uglješe Šajtinca u režiji
    Renea Medvešeka i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

 

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade – DRAMA

Nominirane:

  1. “Bajka o ribaru i ribici” Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Prolić u režiji
    Ane Prolić i produkciji Gradskog kazališta „Zorin dom“ Karlovac;
  2. “Blizanke” Nikoline Rafaj prema Erichu Kästneru u režiji Lee Anastazije Fleger i
    produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;
  3. “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji
    Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

 

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade

Ženska uloga

Nominirane:

  1. Domagoj Janković za ulogu Gospođice Krunice u predstavi “Tonček i Točkica”
    Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar
    ptica iz Zagreba;
  2. Vini Jurčić i Irena Tereza Prpić za ulogu blizanki u predstavi “Blizanke”
    Nikoline Rafaj prema Erichu Kästneru u režiji Lee Anastazije Fleger i
    produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;
  3. Amanda Prenkaj za ulogu Točkice u predstavi “Tonček i Točkica”
    Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar
    ptica iz Zagreba.

 

Muška uloga

Nominirani:

  1. Ivica Lučić za ulogu Djeda u predstavi “Nezaboravak” Petera Kusa / Urše Adamič
    u režiji Petera Kusa i produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku;
  2. Siniša Novković za ulogu Goba / Grba u predstavi “Ivica i Marica” prema
    motivima braće Grimm u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta
    mladih iz Splita;
  3. Matija Šakoronja za ulogu Zrksa u predstavi “Huligan” Paška Vukasovića,
    Marine Pejnović i Matije Šakoronje u režiji Paška Vukasovića i produkciji
    Kazališta Mala scena iz Zagreba.

 

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Nominirani:

  1. Nina Mitrović za dramski tekst “Susret” premijerno izveden u Teatru Exit u
    Zagrebu;
  2. Ana Marija Veselčić za tekst “Domaši” premijerno izveden u Gradskom kazalištu
    lutaka Split u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu;
  3. Tomislav Zajec za dramski tekst “Mala Moskva” premijerno izveden u Hrvatskom
    narodnom kazalištu u Splitu u koprodukciji s Kazalištem PlayDrama iz Splita.

 

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

  1. Marija Kolb za ulogu u radio drami „Tuga“ Les Hommes Aproximatifs u režiji
    Stephanie Jamnicky;
  2. Mia Krajcar za ulogu u radio drami „Vitez na pola“ Ivora Martinića u režiji
    Mislava Brečića;
  3. Bojan Navojec za ulogu u radio drami „Baba ili idi(j)ot“ Zorana Pongrašića u
    režiji Petra Vujačića.

 

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

  1. Dalibor Matanić za režiju TV serije „Novine“;
  2. Lukas Nola za režiju TV serije „Čuvar dvorca“;
  3. Goran Rukavina za režiju TV serije „Počivali u miru“.

 

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se ansamblu i autorskom timu predstave Flex, u koprodukciji KunstTeatra iz Zagreba i Umjetničke organizacije Punctum iz Zagreba, u režiji Ivana Penovića za sve njezine segmente, za inovativni pristup, novi smjer kazališta i specifično shvaćanje svijeta i trenutka u kojem živimo.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

  1. Saša Došen u drami “Doljnjodravska 11” Drage Hedla u režiji Zlatka Svibena u
    produkciji Osječkog ljeta kulture 2019. i izvedbi ansambla Hrvatskog narodnog
    kazališta u Osijeku;
  2. Zdravka Ivandija u drami “Geranium” Iva Vojnovića u režiji Marine Pejnović i
    produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara i u predstavi za djecu i mlade “Bajka o
    ribaru i ribici” Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Prolić u režiji Ane Prolić i
    produkciji Gradskog kazališta „Zorin dom“ Karlovac;
  3. Tanja Lacko u predstavi za djecu i mlade “Timm Thaler ili prodani smijeh”
    Jamesa Krüssa – Jelene Kovačić u režiji Renea Medvešeka i produkciji Gradskog
    kazališta Trešnja iz Zagreba i u drami “Huddersfield” Uglješe Šajtinca u režiji
    Renea Medvešeka i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

 

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

  1. Doris Kristić u predstavi za djecu i mlade “Timm Thaler ili prodani smijeh”
    Jamesa Krüssa – Jelene Kovačić u režiji Renea Medvešeka i produkciji Gradskog
    kazališta Trešnja iz Zagreba;
  2. Dženisa Pecotić u predstavi za djecu i mlade “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera
    u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz
    Zagreba;
  3. Mladen Radovniković u operi “Atlantida: Legenda o Dan’zoru” Mirka
    Krstičevića pod dirigentskim vodstvom Alana Bjelinskog, u režiji Gorana Golovka
    i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA

Nominirani:

  1. “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom
    Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog
    kazališta u Zagrebu;
  2. “Elektra” Richarda Straussa pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa,
    u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl.
    Zajca, Rijeka;
  3. “Žena s jezera” Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Georgea Petroua,
    u režiji Maxa Emanuela Cenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u
    Zagrebu.

 

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje – OPERA

Nominirani:

  1. Marin Blažević za režiju opere “Elektra” Richarda Straussa pod dirigentskim
    vodstvom Villea Matvejeffa i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl.
    Zajca, Rijeka;
  2. Krešimir Dolenčić za režiju opere “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta
    pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i produkciji Hrvatskog narodnog
    kazališta u Zagrebu;
  3. Ivo Lipanović za dirigiranje opere “Nabucco” Giuseppea Verdija u režiji Georgija
    Para i Jelene Bosančić i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za
    64. Splitsko ljeto.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Ženska uloga

Nominirane:

  1. Valentina Fijačko Kobić za ulogu Pamine u operi “Čarobna frula” Wolfganga
    Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira
    Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  2. Ivana Lazar za ulogu Kraljice noći u operi “Čarobna frula” Wolfganga
    Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira
    Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  3. Dubravka Šeparović Mušović za ulogu Klitemnestre u operi “Elektra” Richarda
    Straussa pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i
    produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

 

Muška uloga

Nominirani:

  1. Max Emanuel Cenčić za ulogu Malcolma u operi “Žena s jezera” Gioachina
    Rossinija pod dirigentskim vodstvom Georgea Petroua, u režiji Maxa Emanuela
    Cenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  2. Tomislav Mužek za ulogu Georga u operi “Ukleti Holandez” Richarda Wagnera
    pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Oliviera Pyja i produkciji
    Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  3. Giorgio Surian za ulogu Macbetha u operi “Macbeth” Giuseppea Verdija pod
    dirigentskim vodstvom Marca Boemija, u režiji Marina Blaževića, i za ulogu
    Falstaffa u operi “Falstaff” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea
    Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta
    Ivana pl. Zajca, Rijeka.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA

Ženska ili muška uloga

Nominirani:

  1. Antonija Dunjko za ulogu Pamine u operi “Čarobna frula” Wolfganga
    Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira
    Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  2. Iva Krušić za ulogu Cherubina u operi “Figarov pir” Wolfganga Amadeusa
    Mozarta pod dirigentskim vodstvom Stefana Rabaglie u režiji Eve Buchmann i
    koprodukciji Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Piccolo Festival del Friuli
    Venezia Giulia i Punto Arte – Amsterdam, i za ulogu Albine u operi “Žena s
    jezera” Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Georgea Petroua, u režiji
    Maxa Emanuela Cenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  3. Ivan Šimatović za ulogu Zrinjskog u operi “Nikola Šubić Zrinjski” Ivana pl. Zajca
    pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Dore Ruždjak Podolski i
    produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja – BALET

Za najbolju predstavu u cjelini – BALET

Nominirani:

  1. „Coppelia“ na glazbu Lea Délibesa u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi
    Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
  2. „Macbeth“ prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-
    Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana
    pl. Zajca Rijeka;
  3. „Smrt u Veneciji“ na glazbu Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu i u
    izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje – BALET

Nominirani:

  1. Maša Kolar za koreografiju predstave „Macbeth“ prema W. Shakespeareu na
    glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-Vincek i izvedbi Hrvatskog narodnog
    kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
  2. Valentina Turcu za koreografiju predstave „Smrt u Veneciji“ na glazbu Gustava
    Mahlera i u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  3. Hari Zlodre za dirigentsko ostvarenje u predstavi „Coppelia“ na glazbu Lea
    Délibesa u koreografiji Aivarsa Leimanisa i predstavi „Gusar“ na glazbu Adolphea
    Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta
    Split.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja – BALET

Ženska uloga

Nominirane:

  1. Iryna Chaban Bilandžić za ulogu Medore u baletu “Gusar” na glazbu Adolph
    Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta
    Split;
  2. Ksenija Krutova za ulogu Lady Macbeth u predstavi „Macbeth“ prema W.
    Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-Vincek u koreografiji
    Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
  3. Iva Vitić Gameiro za ulogu Gospođe de Tourvel u baletu „Opasne veze“ na glazbu
    Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i izvedbi Hrvatskog narodnog
    kazališta u Zagrebu.

 

Muška uloga

Nominirani:

  1. Tomislav Petranović za ulogu Vikonta De Valmonta u baletu „Opasne veze“ na
    glazbu Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i ulogu Rudolfa
    Habsburškog u baletu „Elizabeta Bavarska – Sissi“ na glazbu Bedricha Smetane u
    koreografiji Patricea Barta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  2. Svebor Zgurić za nastupe u predstavi „Allegro“ na glazbu Ludwiga van
    Beethovena u koreografiji Maše Kolar, predstavi „Pulcinella“ na glazbu Igora
    Stravinskog i G. B. Pergolesija u koreografiji Giovannija di Palme i predstavi
    „Macbeth“ prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-
    Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana
    pl. Zajca Rijeka;
  3. Artem Zhusov za ulogu Conrada u baletu „Gusar“ na glazbu Adolphea Adama u
    koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET

Ženska ili muška uloga:

Nominirani:
1. Marta Kanazir za ulogu Prudenze u baletu „Pulcinella“ na glazbu Igora
Stravinskog i G. B. Pergolesija u koreografiji Giovannija di Palme i za ulogu Lady
Mcduff u predstavi „Macbeth“ prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša
i Tene Novak-Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog
kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

  1. Bojana Lipovšćak za ulogu Čardaš djevojke u baletu „Coppelia“ na glazbu Lea
    Délibesa u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta
    Split;
  2. Ozana Mirković za ulogu Margot, sobarice markize de Merteuil u baletu „Opasne
    veze“ na Josepha Haydna i za ulogu Marije u baletu „Annonciation“ na glazbu
    Stéphane Roy i Antonija Vivaldija u koreografiji Angelina Preljocaja i izvedbi
    Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

 

Posebno priznanje Hrvatskog društva dramskih umjetnika – ZLATKO VITEZ

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika dodjeljuje posebno priznanje Zlatku Vitezu, glumcu, redatelju, utemeljitelju i umjetničkom ravnatelju kazališne družine „Histrion“ u povodu 50-te obljetnice njegovog umjetničkog djelovanja.
Priznanje se dodjeljuje kao zahvala Hrvatskog društva dramskih umjetnika (koje ove godine slavi 100-tu obljetnicu svoga osnutka i ima oko 1.200 članova) na cjelokupnom doprinosu HDDU kojem je bio i predsjednik, a osobito za podršku u realizaciji velikih manifestacija Nagrade hrvatskog glumišta i Festivala glumca te časopisa „Hrvatsko glumište“ i osiguravanja prekrasnog prostora za rad HDDU-a i svih njegovih članova.

 

 

Posebno priznanje Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika – SONJA KASTL

Sonja Kastl, baletna umjetnica, koreografkinja, pedagoginja, prva ravnateljica Baleta HNK u Zagrebu u svojih 90 godina života zadužila je baletnu struku svojim iznimnim nastupima, koreografijama predstava, radom i promocijom baletne umjetnosti kako u Zagrebu tako i diljem Hrvatske i inozemstva. Ona je umjetnica koju nije potrebno predstavljati i koja je obilježila više desetljetno razdoblje hrvatske baletne umjetnosti i ostavila neizbrisiv trag u povijesti hrvatske kulture i umjetnosti RH, hrvatska baletna legenda koja je svojom svestranošću i talentom nastupala i radila ne samo u Baletu već i u Operi, Drami kao i na filmu. Sonja Kastl svojim djelovanjem postala je jednom od najvećih legendi hrvatskog baleta.

 

 

KRUNOSLAV ŠARIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku – glumcu gospodinu Krunoslavu Šariću.

KRUNOSLAV ŠARIĆ, rođen je 1944. godine u Derventi. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, upisuje studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, koji završava 1969. godine u klasi Koste Spaića. Nakon diplome angažiran je u kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, prvo kao vanjski suradnik, a onda kao stalni član glumačkog ansambla sve do odlaska u Zagreb. Punih 7 godina nosio je repertoar kazališta Marina Držića. Izdvajamo samo neke glavne uloge: Ivo Marinović u Vojnovićevom Ekvinociju, Macbeth u Shakespeareovom Macbethu, Baal u Brechtovom Baalu, Sabljak u Orgijama Monaha Janka Polića Kamova te mnoge uloge na Dubrovačkim ljetnim igrama od kojih izdvajamo ulogu Mortimera u Eduardu II. redatelja Georgija Para. Jedna od najdražih uloga, kako sam kaže, bila mu je uloga Siniše u Gričkoj vještici, sa Enom Begović, u režiji Mire Međimurca u predstavi Glumačke družine Histrion, 1980. godine. Godine 1983.godine postaje stalni član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, gdje radi sve do odlaska u mirovinu 2010. godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Nakon sjajnih uloga u dubrovačkom teatru i dolaska u Zagreb, njegova prva pedstava u Drami HNK je bila Šteta što je kurva, Johna Forda, u režiji Georgija Para. Igrao je Vasquesa, prijetvornog Španjolca i ubojicu. Tom ulogom je osvojio i publiku i kritiku i dobio nagradu Vladimira Nazora.
Upravo je ta glumačka energija i posvećenost profesiji jedna od glavnih karakteristika umijeća glume Krune Šarića. Odigrao je bezbroj uloga, i većih i manjih, od rola u suvremenim domaćim komadima kao što su: Redatelj u Aixaiji, Radovana Ivšića, Krđo u Božićevim Kurlanima, Burian u Mori Tomislava Bakarića, Daut u Gundulićevu Osmanu, Ban Josip Jelačić u Fabrijevoj Berenikinoj kosi, Niko u Vojnovićevu Ekvinociju, Dundo Maroje u Držićevoj istoimenoj komediji, do uloga u klasicima svjetske literature poput Postumusa Leonatusa u Cymbelinu Shakespearea, Jeshue Ha Nocrija u Majstoru i Margariti Bulgakova, Don Pedra Tenoria u Seviljskom zavodniku i kamenom uzvaniku Tirsa de Moline, Kazarina u Maskaradi Ljermontova, Agamemnona u Trilogiji o Agamemnonu Lade Kaštelan, Macduffa u Macbethu Shakespearea, Pavela Petroviča Kirsanova u Očevima i sinovima Friela, Croza u Korupciji u palači pravde Bettija, Prvog glumca u Hamletu, Shakespearea, Mefista u Kunčevićevom Faustu, 2000. godine, za kojeg je dobio nagradu Mila Dimitrijević Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. O brojnim filmovima i tv serijama da se i ne govori. Uz Ivu Gregurevića i Mustafu Nadarevića bio je jedan od najzaposlenijih i najcjenjenih hrvatskih televizijskih i filmskih glumaca. Uvijek dosljedan sebi, velikog znanja i besprijekornog umjetničkog ukusa, birao je uloge po kvaliteti a ne po kvantiteti, što nimalo nije umanjilo njegove umjetničke dosege. Surađivao je s najboljim hrvatskim kazališnim redateljima, od Koste Spaića, Vlade Habuneka, Georgija Para, Joška Juvančića, do Božidara Violića, Ivice Kunčevića, Mire Međimurca, Marina Carića, Ivice Boban i mnogih drugih, a često je radio i sa stranim gostujućim redateljima poput Horee Popescua, Stevena Kenta ili Vite Taufera.
Svakom svojom ulogom dokazao je kako je pravi umjetnik, glumac koji svoj posao shvaća kao druženje s velikim piscima i redateljima, kao i sa svojim kolegama glumcima; druženje koje svima na sceni i onima u gledalištu uvijek pruža iskrenu emociju i radost igranja.

 

 

NIKŠA BAREZA – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – OPERA

Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dirigentu, gospodinu Nikši Barezi.

NIKŠA BAREZA se rodio u Splitu, a dirigiranje je diplomirao 1959. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te se nastavio usavršavati kod Milana Sachsa, Hermana Scherchena i Herberta von Karajana. Godinama je surađivao s velikim dirigentima poput Lovre ol Matačića, Ferdinanda Leitnera, Otmara Suitnera, Nikolausa Harnoncourta i sa skladateljskim klasicima 20.stoljeća, primjerice Benjaminom Brittenom, Carlom Orffom, Olivierom Messiaenom, Lugijem Dallapiccolom, Goffredom Petrassijem, Dmitrijem Šostakovičem i Luigijem Nonom. Bio je dirigent i ravnatelj zagrebačke Opere od 1964.-1974.godine, zatim je bio angažiran kao stalni dirigent Opere u Zürichu, Sankt Peterburgu i Grazu gdje 1981. godine postaje ravnatelj Opere, njezin prvi dirigent i šef dirigent tamošnje filharmonije. U tom uspješnom glazbenom djelovanju Nikša Bareza postavlja integralne verzije tetralogije Prsten Niebelunga Richarda Wagnera u Grazu, a izvedba je snimljena za austrijsku državnu televiziju ORF, te je proglašena glazbenim događajem sezone.
Stalni je gost-dirigent Hamburške opere, Bečke državne opere i milanske Scale, gdje je prvi put nastupio 1991. ravnajući operom Parsifal Richarda Wagnera, te se istaknuo nizom uspješnih nastupa u drugim operama na milanskoj pozornici. Redoviti je gost vodećih opernih europskih kuća u Parizu, Berlinu, Münchenu, Frankfurtu, Dresdenu, Leipzigu, Pragu, Bologni, Firenzi, Parmi, Oslu, Moskvi, Rigi, Minsku. Ravnatelj Opere HNK u Splitu bio je od 1998. do 2001. Između ostalog, bio je glavni glazbeni ravnatelj Opere i Filharmonije Robert Schumann u Chemintzu od 2001. do 2007. godine. Stalni je gost i drugih stranih koncertnih pozornica u suradnji s vodećim orkestrima iz Salzburga, Münchena, Frankfurta, Düsseldorfa, Rotterdama, Milana, a dirigirao je brojnim koncertima na značajnim svjetskim pozornicama. S cijenjenim orkestrima je sudjelovao i na mnogim glazbenim festivalima, pa je tako održao 25 koncerata s pet različitih europskih orkestara, uključujući i Mozarteum u Festspielhaus dvorani u Salzburgu. Osobito se zalaže za promociju suvremene glazbe, a veliku pozornost posvećuje hrvatskoj glazbenoj baštini kao i novim djelima domaćih skladatelja. Devetnaest godina je bio šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a. Ravnatelj Opere HNK u Zagrebu je bio ponovno od 2014.-2018. godine. Dobitnik je brojnih domaćih i stranih nagrada i priznanja. Barezino enciklopedijsko znanje, njegova predanost pažljivom i preciznom iščitavanju glazbene partiture, koncepcijska razrađenost orkestralne fakture i detaljno izrađivanje svih glazbenih nijansi, samo su neke od karakteristika velikih umjetničkih dosega tijekom duge i plodne dirigentske karijere. Skladatelj, njegov stil, njegove specifičnosti i odlike uvijek su bile glavna preokupacija maestra Bareze, koji nastoji na najbolji način interpretirati notni zapis bez obzira radilo se o snimkama ili o nastupu u živo. Tako je i bilo nedavno, na nezaboravnoj izvedbi Mozartove Čarobne frule u režiji Krešimira Dolenčića, u mjesecu listopadu ove godine, prilikom koje je publika disala zajedno s orkestrom i svim izvođačima, da bi na kraju ustala i uz ovacije ispratila umjetnike na čelu s maestrom Barezom, koji neprekidno obogaćuje sve zaljubljenike u glazbu svakim svojim nastupom.

 

Žiri za DRAMU :

Ozren Prohić – predsjednik
Članovi – Hrvoje Klobučar, Adam Končić, Zrinka Turalija Kurtak, Barbara Vicković

 

Žiri za OPERU:

Mirjana Bohanec-Vidović – predsjednica
Članovi – Tonči Bilić, Mladen Janjanin

 

Žiri za BALET:

dr.sc. Svebor Sečak – predsjednik
Članovi – Lydia Mila-Milovac, Mladen Mordej Vučković

 

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.

 

 

Izvor: www.facebook.com/hddu.hr