Može li hrvatska kultura u muzejskom smislu postati cooltura? Teško , ako govorimo o muzejima i trenutnoj situaciji posjećenosti.Virusna pandemija , ali i potres iznjedrili su cijeli niz problema s kojima se kulturna scena suočava, a današnja tema je posjećenost muzeja , ali i sigurnost prostora.

 

Prema statističkim podacima Muzejskog dokumentacijskog centra u 2020. godini sveukupno 135 muzeja u Republici Hrvatskoj posjetilo je 1.426.667 građana od čega je 233.341 turista. Usporedbe radi 2019.godine čak 5.235.765 posjetitelja od čega turisti čine 1.228.216 . Kakva će biti ova godina pitanje je, a prema sve sudeći upitno je jedno cijelo desetljeće jer toliko dugo se procjenjuje da bi obnova trebala trajati.

 

Naravno virusna pandemija napravila je svoje jer se mnoštvo izložbi preselio u virtualni svijet , ali potres koji je pogodio Zagreb, ali i Sisačko-moslavačku županiju napravio je značajne štete u Arheološkom muzeju, Prirodoslovnom muzeju , Muzeju Mimara, Muzeju za umjetnost i obrt , ali i Umjetničkom paviljonu.

 

Posjetitelji su tako ostali zakinuti za brojnu građu. Neka je nažalost uništena , neka spremljena na različite gradske lokacije , a sav izložbeni program se otkazao i sve se fokusiralo na obnovu.Naravno zamjenski prostori koji su prazni bilo da je riječ o gradskim ili državnim prostorima nisu poslužili kao adekvatna zamjena.

 

 

Prošla je godina i šest mjeseci od potresa i jedino je od navedenih muzeja MUO najavio početak obnove.Muzeju su odobrena sredstva za obnovu infrastrukture i zaštitu muzejske građe, od čega gotovo 66 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite zgrade te 740 tisuća kuna za provedbu mjera zaštite muzejske građe.

 

Kakvo je stanje s obnovom kulturnih institucijama u Zagrebu upitali smo zamjenika zagrebačkog gradonačelnika Luku Korlaeta koji je najavio da bi obnova mogla trajati i do deset godina.

 

“Gradski ured za kulturu prijavljuje EU projekte obnove svih kulturnih institucija , baš poput i ostalih gradskih ureda na Fondove solidarnosti i Fond za oporavak i otpornost.Obnova se dijeli na konstrukcijsku obnovu , ali i na ostatak. To je kompliciran proces jer troškovnici moraju biti razdijeljeni. Gradska uprava do sada nije aplicirala na takve fondove i želimo ubrzati taj trend i dajemo sve od sebe da izvučemo maksimalno od onih 683 milijuna eura koliko nam je iz Fonda solidarnosti na raspolaganju” ističe Korlaet.

 

Taj iznos je na raspolaganju samo do 30.svibnja 2022.godine , a obnova još nije niti u tijeku. S razlogom smo se upitali kakva je onda situacija s Prirodoslovnim muzejom koji je među najoštećenijima.

 

“Prirodoslovni muzej je nama izuzetno vrijedan i važan projekt . Ja taj projekt dobro poznajem , napravili su ga vrhunski arhitekti i on bi mogao postati naš zagrebački Bilbao odnosno imati mini Bilbao efekt.Dakle izuzetan projekt koji je nama jako važan , no u odnosu na procjenu troškova iz 2018.godine ponude koje su došle s realnim cijenama za izvođenje su dvostruko veće i to nije samo naš lokalni problem koji se tiče potresa , to je i globalni problem , te rast cijena građevinskih materijala , odnosno građevinskog čelika je skočio i to je ujedno problem HPM-a ,ali i ostalih zgrada koje idu u obnovu. Mi ćemo tu odluku prepustiti gradskoj skupštini. Dakle nama kao gradskoj upravi je taj projekt izuzetno drag i voljeli bismo da se njegovo financiranje odobri , ali ipak ćemo odgovornost o njegovoj obnovi prenijeti na gradsku skupštinu.

 

 

Dobro ste čuli, muzej koji je zatvoren od ožujka 2021.godine, koji čuva najznačajniju prirodoslovnu zbirku u Hrvatskoj, a koja je od nacionalnog značaja ovisi o odluci gradskih zastupnika.Muzej samo u noći Muzeji posjeti više od 10 000 posjetitelja, a godišnje se ta brojka penje i preko 50 000 posjetitelja.

 

Na stranici zagrebačke gradske skupštine pod 13.točkom dnevnog reda stoji “Prijedlog zaključka o osiguranju financijskih sredstava do iznosa ukupnih troškova izvođenja građevinsko – obrtničkih radova i elektroinstalacijskih radova u sklopu Projekta “Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej” u kojem stoji:

 

Gradonačelnik Grada Zagreba je 8. rujna 2021. razmotrio i utvrdio Prijedlog zaključka o osiguranju financijskih sredstava do iznosa ukupnih troškova izvođenja građevinsko obrtničkih radova i elektroinstalacijskih radova u sklopu Projekta „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“, što ga je pripremio Gradski ured za kulturu. Gradonačelnik predlaže Gradskoj skupštini Grada Zagreba da razmotri Prijedlog i donese Zaključak o osiguranju financijskih sredstava do iznosa ukupnih troškova izvođenja građevinsko-obrtničkih radova i elektroinstalacijskih radova u sklopu Projekta „Čuvar baštine kao katalizator razvoja”

Projekt iznosi 69.272.612,59 kn prihvatljivih troškova, od čega Europska unija sufinancira maksimalni iznos od 57.251.417,40 kn, a Hrvatski prirodoslovni muzej razliku između iznosa ukupno prihvatljivih troškova Projekta te iznosa bespovratnih sredstava dodijeljenih za financiranje prihvatljivih troškova u iznosu od 12.021.195,19 kn.

2. Grad Zagreb i Hrvatski prirodoslovni muzej sklopili su 21.8.2020. Sporazum o partnerstvu za provedbu Projekta kojim se Grad Zagreba obvezao, kao partner, osigurati financijska sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupno prihvatljivih troškova Projekta te iznosa bespovratnih sredstava dodijeljenih za financiranje prihvatljivih troškova iz točke 1. ovoga zaključka. 3. Grad Zagreb će, uz sredstva iz točke 2. ovog zaključka, osigurati i financijska sredstva do iznosa ukupnih troškova izvođenja građevinsko-obrtničkih radova i elektroinstalacijskih radova u sklopu Projekta, sukladno pristiglim ponudama u postupku javne nabave koje su, zbog značajnog rasta cijena građevinskih radova, veće od procijenjene vrijednosti nabave. 4. Ovaj će zaključak biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba

 

 

Kontaktirali smo Prirodoslovni muzej i ističu nam kako uistinu ovaj Ugovor ovisi o odluci gradske skupštine i kako se ne smiju očitovati na tu temu do završetka sjednice. Sramotno je da obnova , ali i sudbina jedne takve institucije , a koja se financira iz gradskog proračuna baš poput i Dinamovog stadiona i ostalih institucija ovisi o odluci zastupnika, a ne o volji građana. Hoće li novi školarci imate gdje vidjeti brojnu građu koju ovaj muzej nudi , ili će nažalost biti osuđen na fotografijama iz udžbenika ostaje nam za vidjeti.