Započeli “Dani otvorenih vrata” HAZU 2017.

Prigodnom svečanošću u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, otvorena je tradicionalna dvodnevna manifestacija Dani otvorenih vrata HAZU kojom najviša znanstvena, kulturna i umjetnička institucija u Hrvatskoj po šesti put građanima približava svoju raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu prikupljenu u 156 godina postojanja.
Za javnost su otvoreni palača HAZU i tridesetak Akademijinih znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica na osam adresa u Zagrebu, te u Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima i Zadru.
Članovi i djelatnici HAZU priredili su za posjetitelje raznovrsne prezentacije, izložbe, promocije, predavanja, radionice i koncerte, ukupno 133 događanja, od toga 79 u Zagrebu, a 54 u drugim hrvatskim gradovima.

Velik broj građana, među kojima su bile i skupine učenika srednjih škola, razgledali su zanimljivosti iz interijera palače HAZU, među njima i sobu koja je pripadala Strossmayeru, kao i Akademijinu spomen-knjigu u koju su se upisali mnogi istaknuti Akademijini gosti, među kojima i britanska kraljica Elizabeta II., švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvija, danski princ Henrik, te nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling. Interes posjetitelja izazvao je i komadić kamena s Mjeseca koji su 1972. Akademiji darovali američki astronauti iz misije Apollo 15.

U Strossmayerovoj galeriji starih majstora na drugom katu palače HAZU osim stalnog postava može se razgledati i izložba Muzejski vremeplov. Zbirka narodne medicine kao okosnica izložbenog postava prvog hrvatskog muzeja medicine koju je organizirao Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU.

U Knjižnici Akademije može se razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga uz stručno vodstvo Prelogovih učenika, akademika Vitomira Šunjića, akademika Mladena Žinića i dr. sc. Krunoslava Kovačevića. Ondje je po prvi put izložena i nedavno otkrivena fotografija dodjele Nobelove nagrade Lavoslavu Ružički.
U Knjižnici HAZU priređeno je još nekoliko izložbi: Tragovima Fausta Vrančića, uz edukativnu multimedijsku radionicu, Izvornici u Digitalnoj zbirci HAZU uz prigodnu radionicu, izložba restauriranog primjerka najstarijeg zagrebačkog misala Missale Zagrabiense 1511. te izložba radova Katarine Ferek Petrić Umijeće ljubavi.
U Arhivu HAZU postavljena je izložba Orijentalne zbirke HAZU s izložena dva originalna rukopisa iz 16. stoljeća te uvećane fotografije drugih odabranih rukopisa, uz stručno vodstvo voditeljice Orijentalne zbirke dr. sc. Tatjane Paić-Vukić.
U Narodnom domu u Opatičkoj ulici, prvom sjedištu Akademije, gdje se nalazi Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, postavljene su izložbe Povijest Društva hrvatskih književnika 1900.–1971., Milan Ogrizović i kazalište te Boris Papandopulo u HAZU. Prof. dr. sc. Vjera Katalinić i prof. dr. sc. Hana Breko Kustura predstavile su dva nova muzikološka projekta: o umrežavanju glazbom u „dugom“ 19. stoljeću te o glazbi srednjega vijeka.
U Gliptoteci HAZU može se razgledati stalni postav koji sadrži sadrene odljeve antičkih skulptura, stećaka, hrvatske spomeničke plastike od 11. do 14. stoljeća te zbirku djela hrvatskih kipara iz 19. i 20. stoljeća, kao i izložba Boris Bućan: „Što sam vidio jednog popodneva“.
Organizirana je i izložba Dani stećaka u Gliptoteci HAZU uz razgled stalnog postava stećaka koji su lani uvršteni na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, kao i radionica na kojoj će se oblikovati stećci i makete nekropola. Predavanje o stećcima održao je Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom i član autorskog tima za upis stećaka na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU postavljena je izložba povodom stote godišnjice rođenja arhitekata Nevena Šegvića i Ivana Vitića, a u Kabinetu grafike HAZU izložba radova iz grafičke mape Kristine Restović.

Dani otvorenih vrata HAZU traju još danas ,a posjetitelji mogu vidjeti brojne vrijedne spomenike hrvatske kulture i baštine, među kojima se ističe Bašćanska ploča te blago Knjižnice, Arhiva i muzeja HAZU.