Predstavljanje knjige „Vanda Pavelić Weinert“ održat će se 11. listopada 2018. u 12 sati u Muzeju za umjetnost i obrt

U četvrtak 11. listopada 2018. u 12 sati u Muzeju za umjetnost i obrt, (Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb) održat će se predstavljanje knjige Vanda Pavelić Weinert. Knjigu će predstaviti Anđelka Galić, Ivana Bakal i  akademik Tonko Maroević.

 

Knjiga teatrologinje Martine Petranović i povjesničara umjetnosti Guida Quiena Vanda Pavelić Weinert posvećena je istaknutoj hrvatskoj povjesničarki umjetnosti, kustosici i kazališnoj kostimografkinji čiji rad do sada nije bio monografski obrađen i predstavljen.

 

Nastavlja se na niz započet prošle godine knjigom Kamilo Tompa i kazalište i druga je knjiga biblioteke Kazališna likovnost u knjizi pokrenute u suradnji ULUPUH-a (Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti) i Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (koju su pokrenule Ivana Bakal i Martina Petranović), a posvećene predstavnicima hrvatske kazališne likovnosti – scenografima, kostimografima, oblikovateljima svjetla, lutkarima, kazališnim fotografima, dizajnerima kazališnih plakata… – koji dosad nisu bili primjereno obrađeni i valorizirani te smješteni u povijest i suvremenost hrvatskoga kazališta i nacionalne kulture.

 

Knjigu otvara uvodnik urednice izdanja, kostimografkinje  i pedagoginje doc. dr. art. Ivane Bakal koja naglašava važnost Vande Pavelić Weinert za povijest hrvatske kostimografije i proces muzealizacije mode i tekstila u Hrvatskoj. Potom slijedi tekst Kustosica krhkih spomenika Guida Quiena, povjesničara umjetnosti i nekadašnjega kustosa Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu koji o Vandi Pavelić Weinert piše upravo kao o dugogodišnjoj kustosici toga muzeja, zaslužnoj za proučavanja povijesti odijevanja i crkvenoga tekstila te za formiranje muzejske zbirke odjeće i tekstila.

 

Središnji dio knjige čini teatrološka studija teatrologinje u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU Martine Petranović Kazališna kostimografkinja Vanda Pavelić Weinert. Autorica u njoj analizira i kontekstualizira kostimografski opus Vande Pavelić Weinert i obrađuje različite segmente kazališnoga djelovanja Vande Pavelić Weinert, skrećući pozornost i na suodnos između njezinoga kustoskoga i znanstvenoga bavljenja povijesti odijevanja i tekstila i njezinoga bavljenja kostimografskim radom u kazalištu.

 

Kazališno djelovanje Vande Pavelić Weinert prati se od njezinih glumačkih i kostimografskih početaka u međuratnome zagrebačkom Pučkom teatru preko kostimografija za predratno beogradsko Umetničko pozorište do njezine poslijeratne kostimografske afirmacije, poglavito u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, te u još nekoliko zagrebačkih kazališta i hrvatskih kazališnih sredina, ponajprije u Dubrovniku. U završnim dijelovima knjige popisana su umjetnička, stručna i znanstvena ostvarenja Vande Pavelić Weinert kao kazališne kostimografkinje, odnosno autorice brojnih izložbi, kataloga i znanstvenih članaka i studija o povijesti odijevanja i crkvenome tekstilu.

 

Monografija koju je likovni oblikovao dizajnerski studio Kuna Zlatica sadrži veći broj likovnih priloga, u prvome redu reprodukcija kostimografskih skica Vande Pavelić Weinert te fotografija iz kazališnih predstava, a u knjigu je uključena i razna dokumentarna građa o Vandi Pavelić Weinert i njezinu kustoskom i kostimografskom djelovanju, kao što su osobni dokumenti, korespondencija, naslovnice kataloga izložbi, naslovnica knjige i sl. Reproducirana djela vezana uz kazalište prikupljena su mahom iz Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, a ona vezana uz kustoski rad iz arhiva i knjižnice Muzeja za umjetnost i obrt.

 

Knjiga je od iznimne važnosti za obrazovanje budućih kostimografa, scenografa i srodnih umjetničkih zanimanja. Tiskanje knjige financijski je poduprlo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i zagrebački Muzej za umjetnost i obrt.

 

Vanda Pavelić Weinert / Fotografija: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

 

O Vandi Pavelić Weinert

 

Vanda Pavelić Weinert hrvatska je povjesničarka umjetnosti, kustosica i kazališna kostimografkinja (Zagreb, 30. srpnja 1911. – Zagreb, 7. veljače 1979.). Diplomirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1936.). Od 1945. godine do smrti djelatnica je zagrebačkoga Muzeja za umjetnost i obrt gdje se istaknula kao stručnjakinja za povijest tekstilne umjetnosti i povijesne odjeće na području Hrvatske. Autorica je brojnih izložbi o odijevanju i tekstilu, stručnih i znanstvenih radova te knjige Vezilačka radionica 17. stoljeća u Zagrebu (Zagreb 1988.). O povijesti odijevanja i kazališnog kostima predavala je na Odsjeku za kazališni kostim zagrebačke Akademije za primijenjenu umjetnost i na Odsjeku za scenografiju zagrebačke Akademije za kazališnu umjetnost pedesetih godina 20. stoljeća.

 

Kazališnom kostimografijom počela se baviti u međuratnom Pučkom teatru u Zagrebu u kojem je nastupala i kao glumica (August Šenoa, Seljačka buna; Branko Kreft, Grofovi Celjski) te nastavila u Umetničkom pozorištu u Beogradu (Marin Držić, Dundo Maroje; Niccolò Machiavelli, Mandragola; Carlo Goldoni, Lažljivac). Poslije Drugoga svjetskog rata započela je intenzivnu suradnju s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, usporedno gostujući i u drugim zagrebačkim kazalištima (Zagrebačko dramsko kazalište Gavella, Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, Zagrebačko kazalište mladih), potom i u Splitu, Dubrovniku i Rijeci, na Splitskom ljetu i Dubrovačkim ljetnim igrama te izvan hrvatskih granica (Skoplje, Trst, Novi Sad).

 

Najčešće je surađivala s redateljima Vladimirom Habunekom i Kostom Spaićem te scenografima Božidarom Rašicom, Edom Kovačevićem i Edom Murtićem. Svojim se kostimografskim ostvarenjima istaknula i u dramskom i u opernom repertoaru bitno obilježivši hrvatsku kostimografiju pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća te značajno pridonijevši afirmaciji kostimografije kao samostalne umjetničke discipline.

 

 

 

Izvor: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti